Tržište rada u primorsko-goranskoj županiji: nezaposlenost pada, ali cijene rastu

Pad nezaposlenosti nije ista stvar kao rast životnog standarda

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za kraj prvog kvartala 2024. pokazuju da je stopa registrirane nezaposlenosti u Primorsko-goranskoj županiji pala na 3,8 posto — najniža razina u posljednjih dvanaest godina. To je statistički pozitivna vijest. Međutim, sama stopa nezaposlenosti govori samo dio priče. Medijalnu bruto plaću u prerađivačkoj industriji, koja zapošljava znatan udio radne snage u riječkom prstenu, HZZ procjenjuje na 1.240 EUR. Neto iznos, nakon poreza i doprinosa, iznosi između 920 i 960 EUR ovisno o osobnim olakšicama. U isto vrijeme, prosječna najamnina za jednosobni stan u Rijeci iznosi između 500 i 650 EUR prema podacima oglasnih portala praćenih za potrebe ovog teksta. To znači da između 55 i 70 posto neto plaće odlazi na stanovanje — omjer koji stručnjaci za ekonomiju kućanstava smatraju kritičnim pragom. Ovaj tekst ne analizira razloge nastanka te situacije ni ne preporučuje politička rješenja — opisujemo samo što dostupni podaci bilježe.

Sektorske razlike i što ih uzrokuje

Slika nije jednaka za sve sektore. Turizam i ugostiteljstvo, koji su sezonski dominantan poslodavac u regiji, bilježe bruto plaće niže od medijana, ali s visokim udjelom sezonskih radnika koji ne ulaze u godišnji prosjek. ICT sektor, koji se u Rijeci razvija u okrilju kampusa Sveučilišta, bilježi bruto plaće između 2.100 i 3.400 EUR — što je više od dvostruko iznad medijana za prerađivačku industriju. Zdravstveni sektor bori se s nedostatkom specijaliziranog kadra, a podaci Ministarstva zdravstva pokazuju da je u Primorsko-goranskoj županiji od 2019. do 2023. broj aktivnih liječnika opće prakse pao za 7 posto. Sve ove razlike odražavaju se na kupovnu moć i strukturu potrošnje, a time i na lokalna tržišta nekretnina, usluga i maloprodaje. Podatke ćemo ažurirati nakon objave kvartalnih izvještaja HZZ-a i DZS-a.